Stručni ispit za BZR: Kompletan vodič, iskustva i perspektive karijere

Vitko Radusin 2026-02-21

Sve što treba da znate o polaganju stručnog ispita za bezbednost i zdravlje na radu. Iskustva kandidata, saveti za pripremu, lista literature i analiza perspektiva ovog traženog zanimanja.

Stručni ispit za Bezbednost i Zdravlje na Radu (BZR): Vaš put ka traženoj profesiji

U današnjem poslovnom okruženju, sve veća pažnja posvećuje se bezbednosti i zdravlju na radnom mestu. Ova oblast, nekada zapostavljena, danas se vraća "na velika vrata" i postaje izuzetno perspektivno i traženo zanimanje. Mnogi se pitaju kako ući u ovu struku, šta podrazumeva stručni ispit za BZR i kakve su realne šanse za zaposlenje. Ovaj članak predstavlja sveobuhvatan vodič zasnovan na iskustvima stotina kandidata, sa ciljem da rasvetli put od prijave ispita do pronalaska posla u ovoj dinamičnoj oblasti.

Šta je zapravo posao lica za bezbednost i zdravlje na radu?

Lice za bezbednost i zdravlje na radu je odgovorna osoba unutar preduzeća ili konsultantske agencije čija je primarna dužnost da spreči povrede, profesionalna oboljenja i nesreće na radu. To podrazumeva procenu rizika na radnim mestima, uvođenje preventivnih mera, obuku zaposlenih, nadzor nad primenom propisa i saradnju sa nadležnim inspekcijama. Radi se o poslu koji zahteva kombinaciju tehničkog znanja, poznavanja zakona i komunikacijskih veština, a koji ima direktan uticaj na kvalitet radnog okruženja i zaštitu života i zdravlja ljudi.

Da li je potreban fakultet? Kontroverze i realnost

Jedno od najčešćih pitanja, koje izaziva i mnoge polemike, jeste da li je za obavljanje ovog posla neophodno visoko obrazovanje. Prema važećem zakonu, stručni ispit za obavljanje poslova BZR može da polaže svako, bez obzira na prethodnu stručnu spremu. Ovo je omogućilo da se ovoj profesiji priključe ljudi različitih profila - od onih sa srednjom medicinskom školom, preko profesora tehničkog obrazovanja, pa do ekonomista i pravnika. Nakon položenog ispita, lice može da radi u jednoj ustanovi ili firmi.

Međutim, važna je razlika između rada kao fizičko lice u jednoj firmi i rada u specijalizovanoj agenciji za BZR. Za rad u agenciji, gde se pružaju usluge više klijenata, obično se zahteva visoko obrazovanje (fakultetska diploma, najčešće tehničkog, tehnološkog ili medicinskog smera) i licenca. Ova licenca se dobija nakon određenog staža i dodatnog usavršavanja, a potrebno je i redovno obnavljati je kroz seminare i sticanje bodova. Stoga, ako ciljate na šire tržište i konsultantski rad, fakultetska diploma će vam svakako dati prednost.

Kako izgleda sam ispit? Tok, trajanje i prolaznost

Stručni ispit za bezbednost i zdravlje na radu nije naivan. To je celodnevni maraton koji zahteva i psihičku spremnost. Polaganje se obično odvija vikendom u prostorijama Uprave za bezbednost i zdravlje na radu, a traje oko 6 sati. Prolaznost nije visoka - po iskustvima kandidata, u proseku polaže tek trećina prijavljenih.

Ispit se sastoji iz nekoliko delova:

  1. Opšti deo (medjunarodni i domaći propisi): Usmeno ispitivanje iz Ustava, Zakona o BZR, Zakona o radu, konvencija (npr. Konvencija 155, 161, 148, Ugovori o osnivanju EU). Pitanja su konkretna, tipa "Šta je licenca?", "Koje su obaveze poslodavca?"
  2. Pismeni deo i procena rizika: Kandidat dobija nasumično odabrano radno mesto (npr. automehaničar, vodoinstalater, tkač, ribar) i ima dva sata da napiše akt o proceni rizika za to mesto. Ranije je bila dozvoljena upotreba literature, ali novija praksa je da se može koristiti samo lista opasnosti i štetnosti i metoda procene koju kandidat koristi. Ovo je postao jedan od kritičnih delova ispita.
  3. Usmeni deo - Procena rizika: Odbrana napisanog akta i odgovaranje na pitanja iz Pravilnika o načinu i postupku procene rizika. Ispitivač proverava da li kandidat razume suštinu postupka procene.
  4. Usmeni deo - Pravilnici: Najteži deo ispita. Kandidat izvlači pitanja iz brojnih pravilnika (o električnoj energiji, gradjevinskim radovima, buci i vibracijama, prvoj pomoći, rukovanju teretima itd.). Ispitivači traže veoma konkretne odgovore, brojeve i nabrajanja (npr. "Koliko luksa mora biti osvetljenje na gradilištu noću?", "Koje su granične vrednosti za vibracije celog tela?"). Ovde se najviše kandidata "obara".

Kako se pripremiti? Skripte, kursevi i lična iskustva

Priprema za ispit zahteva ozbiljan angažman i sistematičan rad. Evo nekoliko ključnih saveta:

  • Literatura je kralj: Osnova su zvanični propisi navedeni u "Pravilniku o programu i načinu polaganja stručnog ispita". Obavezno pored skripti (koje se mogu naći preko interneta za 1000-2000 dinara) pročitajte originalne tekstove pravilnika i zakona. Ispitivači često postavljaju pitanja koja nisu obuhvaćena skriptama.
  • Kursevi i konsultacije: Mnogi kandidati preporučuju odlazak na pripremne časove (npr. one koje organizuju nekadašnji članovi komisije). Ovi časovi pomažu da se shvati forma ispita i da se razjasne nejasne oblasti. Međutim, oni nisu jeftini i ne garantuju prolaz. Ključno je učiti i samostalno.
  • Fokus na pravilnike: Najviše vremena posvetite detaljnom učenju pravilnika. Ne dovoljno je znati opšte principe; potrebno je znati tačne brojeve, mere, rokovi i nabrajanja.
  • Vežbajte procenu rizika: Pre polaganja, napišite nekoliko procena rizika za različita radna mesta (viljuškarista, zavarivač, radnik u kancelariji). Koristite neku od poznatih metoda (npr. Kinney metoda, matrica 5x5) i naviknite se da jasno identifikujete opasnosti i predlažete mere.
  • Pratite izmene: Propisi se povremeno menjaju. Proverite da li su neki pravilnici izbačeni ili su usvojene nove verzije (npr. Pravilnik o sumarstvu je izbačen, a dodati su pravilnici o zaštiti trudnica i mladih).

Ima li posla? Plate i perspektive karijere

Ovo je pitanje koje muči mnoge. Odgovor je: da, posla ima, ali je situacija složena. Potražnja za stručnjacima za BZR je u porastu jer sve više firmi shvata obavezu i važnost ovog segmenta. Međutim, tržište je heterogeno.

Zaposlenje možete naći kao:

  • Interni referent/službenik za BZR u jednoj firmi (fabrika, dom zdravlja, opština, proizvodno preduzeće). Ovo je često prvi korak. Plate na takvim pozicijama mogu varirati od minimalca do proseka, u zavisnosti od veličine firme i lokacije.
  • Konsultant u agenciji za BZR. Ovo podrazumeva terenski rad, obilazak više klijenata, izradu dokumentacije. Zahtevno je vremenski, ali omogućava brže sticanje iskustva. Plate mogu biti više, posebno sa iskustvom i licencom.
  • Menadžer bezbednosti u većim, pre svega stranim kompanijama. Ovo je ciljna pozicija za mnoge. Zahteva visoko obrazovanje, iskustvo i često sertifikate. Plate na ovim pozicijama mogu biti i nekoliko hiljada evra, ali odgovornost je ogromna.

Važno je napomenuti da mnogi ulaze u profesiju "preko veze" ili tako što ih firma u kojoj već rade pošalje na polaganje ispita. Licenca i kontinuirano usavršavanje su ključni za napredovanje. Takođe, rad u stranim kompanijama nudi ne samo bolje uslove već i sistematičniji pristup bezbednosti na radu, što je neprocenjivo iskustvo.

Česta pitanja i nedoumice kandidata

1. Kada se polaže i kako se prijavljujem?
Ispit se polaže 3-4 puta godišnje, obično u februaru/martu, maju/junu, septembru/oktobru i novembru/decembru. Prijavu šaljete poštom na adresu Uprave za BZR uz dokaz o uplati takse (oko 12.500 dinara za ceo ispit). Poziv za polaganje stiže na kućnu adresu 2-3 nedelje pre termina.

2. Koja su najteža pitanja na pravilnicima?
Po iskustvima, kandidati najčešće padaju na: zahtevima za mašine (elektropropustljivi/izolacioni podovi), detaljima iz gradjevinskih pravilnika (osvetljenje, visine, otvori), tačnim vrednostima za buku i vibracije, dokumentaciji za rad sa azbestom ili visokim naponom. Čitajte priloge pravilnika, ne samo osnovni tekst.

3. Da li je bolje ići samostalno ili preko firme?
Ako vas firma šalje, ona će platiti troškove. Međutim, priprema je ista. Prednost samostalnog polaganja je što možete da birate vreme kada ste spremni. U oba slučaja, ishod zavisi samo od vašeg znanja.

4. Šta sa novim zakonom?
Duže vreme se priča o novom zakonu koji bi mogao da ograniči polaganje ispita samo licima sa odgovarajućim visokim obrazovanjem. Do konačnog usvajanja, važe postojeći propisi. Ipak, budućnost profesije ide ka još većoj stručnosti i formalizaciji, tako da je ulaganje u obrazovanje uvek dobra investicija.

Zaključak: Vredi li uložiti trud?

Apsolutno da. Bezbednost i zdravlje na radu nisu samo administrativna obaveza; to je oblast koja spašava živote i unapređuje kvalitet rada. Iako je put do licence zahtevan - obiman ispit, kontinuirano učenje, suočavanje sa raznolikim izazovima na terenu - nagrada je značajna. Radi se o perspektivnoj, društveno korisnoj i traženoj profesiji sa prostorom za lični i profesionalni rast.

Ključ uspeha leži u sistematičnosti, strpljenju i pravom motivu. Nemojte da vam bude žao da uložite vreme u detaljno učenje propisa. Koristite iskustva onih koji su već prošli ovaj put, ali formirajte svoj pristup. Konačno, kada budete stajali pred komisijom, verujte u svoje znanje. Iako je ispit težak, on je prohodan za one koji su se ozbiljno pripremili. Srećno na polaganju!

Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.